IPE klimatskim promjenama kao najvažnijem okolišnom problemu pristupa kroz društvene naočale. Kao i drugi oblici okolišne promjene, i klimatske promjene povećavaju društvene nejednakosti, i globalno i u pojedinim državama, što dalje utječe na odnose moći u društvu.
Svojim istraživačkim radom IPE želi doprinijeti “ozelenjivanju” neodrživih ekonomskih politika. Takve politike bile bi one koje istovremeno otvaraju nova radna mjesta i smanjuju ukupni ekološki otisak.
IPE istražuje i popularizira postojeće modele upravljanja zajedničkim dobrima te predlaže nove modele zajedničkog upravljanja resursima kako bi se osigurala ekološka održivost i društvena pravednost.
Javne usluge poput vodoopskrbe, električne energije i transporta ključne su za ekološku održivost, ali i socijalnu uključenost građana. IPE istražuje modele demokratizacije javnih usluga kako bi se ispravili nedostaci javnog upravljanja a spriječila privatizacija javnih usluga.
Pod pojmom odrast okupila se već značajna znanstvena i aktivistička produkcija istraživanja tema kao što su ograničenje ekonomskog rasta, alternative modernizacijskoj teoriji razvoja, produbljivanje demokracije, društvena uloga znanosti i tehnologije, nužnost napuštanja kapitalizma te dizajn institucijskih inovacija, poput minimalnog zajamčenog dohotka, solidarne ekonomije ili alternativnih valuta.
Istraživački rad IPE usmjeren je i na kritičku analizu međunarodnih trgovinskih sporazuma poput TTIP-a (CETA, TISA…) i njihovih posljedica na šire ekosustave i društva. Pored djelovanja takvih sporazuma na okoliš i opasnosti od financijalizacije prirode, IPE posebnu pažnju posvećuje i utjecaju takvih sporazuma na promjene u sektoru javnih usluga.