Odrast
Odrast označava i društveni pokret i pojmovni okvir u kojem se repolitizira rasprava o razvoju, trenutno prezasićena idiomom ekonomizma. Pokret i teorija odrasta pokušaj su reinterpretacije fundamentalno neodržive pozicije suvremenog društva, te poziv na izgradnju imaginarija i konceptualnog okvira prikladnog za radikalni zaokret prema održivosti. Radi se o održivosti u fizičkom i društvenom smislu; ne samo održivosti koja daje dovoljno energije i hrane za sve ljude na planeti, već održivosti koja opisuje život vrijedan življenja za sve.
Pod pojmom odrast okupila se već značajna znanstvena i aktivistička produkcija istraživanja tema kao što su ograničenje ekonomskog rasta, alternative modernizacijskoj teoriji razvoja, produbljivanje demokracije, društvena uloga znanosti i tehnologije, nužnost napuštanja kapitalizma te dizajn institucijskih inovacija, poput minimalnog zajamčenog dohotka, solidarne ekonomije ili alternativnih valuta.
Simbol odrasta je puž.
Klimatska pravda
IPE klimatskim promjenama kao najvažnijem okolišnom problemu pristupa kroz društvene naočale. Kao i drugi oblici okolišne promjene, i klimatske promjene povećavaju društvene nejednakosti, i globalno i u pojedinim državama, što dalje utječe na odnose moći u društvu. Iz perspektive klimatske pravde posebna pažnja usmjerava se na činjenicu da će siromašni i marginalizirani, koji su najmanje doprinijeli stvaranju tog problema, podnijeti najveći teret, i to bez potrebnih resursa da se s njim nose.
Održivost
„Održivost“ je širok krovni pojam za razne strategije koje se razvijaju za izbjegavanje klimatskog kolapsa. Pokušavamo pristupiti održivosti kroz interdisciplinarnu perspektivu ukorijenjenu u europskoj polu-periferiji.
Energetska tranzicija
Samo ekološki čista i društveno pravedna energija u rukama ili pod kontrolom građana može dugoročno biti sigurna energija. Hrvatska i dalje pripada skupini zemalja istočne Europe koje zakazuju u ekološkoj tranziciji i ima jedan od karbonski najintenzivnijih BDP-a te istovremeno nedovoljno iskorišten potencijal obnovljivih izvora energije.
Demokratizacija javnih usluga
Javne usluge poput vodoopskrbe, električne energije i transporta ključne su za ekološku održivost, ali i socijalnu uključenost građana. Te usluge često pružaju neefikasna i korumpirana javna poduzeća i ustanove koje su u potpunosti pod kontrolom političkih stranaka te uglavnom služe partikularnim, a ne javnim interesima. Kao alternativu brojni akteri zagovaraju privatizaciju kroz direktnu prodaju javnih poduzeća, koncesije ili javno-privatna partnerstva, no u tom slučaju privatna poduzeća dobivaju monopol putem kojeg pokušavaju maksimizirati profit nauštrb javnih interesa.
IPE istražuje modele demokratizacije javnih usluga kako bi se ispravili nedostaci javnog upravljanja a spriječila privatizacija javnih usluga. Takvi modeli uključuju različite oblike transparentnosti i participativne demokracije, kako bi razni društveni akteri poput korisnika i radnika, a ne samo predstavnici političkih stranaka, nadzirali javna poduzeća i ustanove u ispunjavanju javnih interesa.
Zajednička dobra
Zajednička dobra predstavljaju model upravljanja prirodnim i društvenim dobrima od strane zajednice korisnika nasuprot upravljanja kroz tržište i upravljanja od strane države. Širom svijeta, kroz povijest i danas, postoje brojni primjeri takvog modela upravljanja jezerima, šumama, pašnjacima, lukama, zgradama, parkovima, vrtovima, digitalnim encikopedijama i računalnim programima. Institucije koje su zajednice korisnika ustrojile osiguravaju pravedan pristup resursu, kolektivnu kontrolu upravljanja resursom te održivo korištenje resursa. IPE istražuje i popularizira postojeće modele upravljanja zajedničkim dobrima te predlaže nove modele zajedničkog upravljanja resursima kako bi se osigurala ekološka održivost i društvena pravednost.
Upravljanje resursima
Ovo područje IPE promatra i u kontekstu ekološke održivosti i perspektive demokratizacije. Upravljanje resursima pozicionira u kontekst ekonomije unutar planetarnih granica i ekoloških limita. Uz to, primarno se fokusira na pitanje javnog vlasništva i sudioničkog modela upravljanja prirodnim resursima, javnom infrastrukturom, zajedničkim dobrima i javnim uslugama.
Municipalizam
Municipalizam znači političku i ekonomsku demokratizaciju na lokalnoj razini. Municipalističke platforme žele usmjeriti dio energije progresivnih društvenih pokreta u političke organizacije koje se kandidiraju za izbore. Cilj im je također služiti kao pokretač daljnje demokratizacije institucija stvaranjem izravnih i participativnih modela demokracije za stanovnike gradova i mjesta. Namjera im je premostiti probleme institucionalne politike ne samo preusmjeravanjem prosvjedne energije s ulica u formalne političke institucije, nego stvaranjem dvostrukog političkog fronta koji je najbolje opisati kao “jednom nogom u institucijama i s tisuću na ulici”.