IPE-ova nova studija: “Commons in South East Europe”!

Predstavljamo vam IPE-ovu publikaciju “Commons in South East Europe: Case of Croatia, Bosnia & Herzegovina and Macedonia”, čiji su autori Tomislav Tomašević, Vedran Horvat, Alma Midžić, Ivana Dragšić i Miodrag Dakić.

Uz pregled teorija commonsa, publikacija pruža i dubinski uvid u 9 slučajeva upravljanja dobrima i borbe za zajednička dobra u regiji, a to su Varšavska + Cvjetni, Srđ, Ohrid, Skopje, Sana, Banja Luka, Luke, Eko-Gajna i Rojc.

Autori se nadaju da će studija biti korisna kako znanstvenicima i istraživačicama commonsa, tako i novoj generaciji aktivista i aktivistkinja u regiji.

Publikaciju skinite i čitajte ovdje, a uskoro će biti dostupan i hrvatski prijevod!

ECOPRO seminar s Dirkom Holemansom

IPE-u u posjet dolazi Dirk Holemans iz Oikosa, belgijskog zelenog think tanka, s kojim ćemo 22.11. u 12 sati održati ECOPRO (Ecological Production in a Post-Growth Society) seminar “Zelena transformacija: sloboda i sigurnost u nesigurnim vremenima” (“A Green Transformation: Freedom and Security in Uncertain Times”).

O čemu će se na seminaru govoriti pročitajte u opisu:

Europska se društva suočavaju s različitim izazovima, poput klimatskih promjena, migracija, rastuće nejadnakosti, ekonomije brzog konzumerizma i četvrte industrijske revolucije (novih disruptivnih tehnologija). Inspirirani Karlom Polanyijem, tvrdimo da ova društvena disrupcija potiče dvije vrste reakcije: demokratsku, koja traži novu kombinaciju slobode i sigurnosti, i fašističku, gdje autoritarni vođe obećavaju sigurnost, a zauzvrat nude oduzimanje slobode.

U ovoj ćemo prezentaciji istražiti temelje demokratskog odgovora, novog društvenog modela koji u sebe pokušava ponovno ugraditi ekonomiju, uz pružanje slobode i sigurnosti svima unutar mogućnosti našeg planeta.

Seminar se provodi u suradnji sa Zelenom europskom fondacijom te uz financijsku podršku Europskog parlamenta.

Dirkov esej možete pročitati ovdje:

Konferencija “Zajedničko upravljanje – dobro upravljanje”, Hotel International, Zagreb

Kao što smo najavili u pozivu za prijavu, od 30. do 31. listopada Zelena akcija organizira konferenciju o dobrom upravljanju javnim resursima, na kojoj IPE predstavlja istraživanje o upravljanju komunalnim uslugama gospodarenja otpadom i vodnim uslugama u Zagrebu, Puli, Dubrovniku i Osijeku.

Program skinite ili proučite ovdje:

Tomislav Tomašević na konferenciji Međunarodnog udruženja za proučavanje zajedničkih dobara (IASC)

Tomislav Tomašević, programski voditelj IPE-a, sudjelovao je od 11. do 14. srpnja na 16. konferenciji Međunarodnog udruženja za proučavanje zajedničkih dobara (International Association for the Study of the Commons – IASC). IASC, čiji je Tomislav punopravni član, glavno je svjetsko udruženje znanstvenika koji se bave zajedničkim dobrima. Prva mu je predsjednica bila nobelovka Elinor Ostrom, a više o udruženju možete saznati na njihovom webu.

IASC svake dvije godine održava međunarodnu konferenciju, a tema ovogodišnje, koja se održala u Utrechtu, bilo je “Prakticiranje zajedničkih dobara: samoupravljanje, suradnja i institucionalna promjena”. Više informacija o konferenciji i njenom programu možete pronaći ovdje.

Tomislav je održao prezentaciju rada “Urbana zajednička dobra na Zapadnom Balkanu: od suradnje do konflikta i natrag”, u kojoj je predstavio institucionalistički i kritični teorijski okvir zajedničkih dobara te na primjerima iz Zagreba i Pule pokazao kako se ta dva teorijska okvira i prakse izmjenjuju kroz suradnju i konflikt između praktičara zajedničkih dobara i lokalnih vlasti.

[foogallery id=”1342″]

IPE na međunarodnom municipalističkom summitu “Fearless Cities”

Vedran Horvat i Tomislav Tomašević od 9. do 11. lipnja u Barceloni su sudjelovali na međunarodnom municipalističkom summitu “Neustrašivi gradovi” (“Fearless Cities”). Summit je organizirala municipalistička progresivna politička platforma Barcelona en Comú, koja je u svibnju 2015. godine pobijedila na lokalnim izborima, a liderica platforme Ada Colau postala je gradonačelnica Barcelone. Uspješan model političkog organiziranja koji predstavlja Barcelona en Comú dogodio se i u drugim španjolskim gradovima, a ponajviše u Madridu, gdje je na izborima iste godine pobijedila platforma Ahora Madrid a gradonačelnica postala Manuela Carmena. Upravo su Ada Colau i Manuela Carmena otvorile summit, a pridružili su im se lideri i liderice drugih progresivnih gradova širom svijeta.

Tomislav Tomašević 10. je lipnja na panel raspravi održao prezentaciju “Stvarajući nedržavne institucije: između države i ne-države u Hrvatskoj”. U prezentaciji se dotaknuo primjera kreiranja hibridnih formi upravljanja zajedničkim dobrima čije su institucije na granici između države i ne-države. Prikazani su primjeri upravljanja fizičkim prostorima i vodnim resursima u Zagrebu i Puli.

Na summitu su sudjelovali i Iva Marčetić te Teodor Celakoski iz Prava na grad. Konferenciju je zatvorila Ada Colau te sudionici iz cijelog svijeta koji su predstavljali primjere uspješnih municipalističkih političkih platformi, kako bi se inspiriralo nove slične političke projekte u budućnosti.

[foogallery id=”1311″]

Tko profitira na vodi u Hrvatskoj?

Tomislav Tomašević sudjelovao je na na tribini u sklopu konferencije “Naša voda?”, u organizaciji Prava na grad i Zelene akcije. IPE je u suradnji sa Zelenom akcijom napravio analizu javne politike koncesija za crpljenje vode radi flaširanja – studiju “Poruka u boci” možete pronaći ovdje.

Zašto je flaširana voda toliko uspješan biznis i tko na njemu zarađuje? Je li voda iz boce zaista bolja? Koje su njene posljedice po okoliš? Kako država upravlja koncesijama za crpljenje i prodaju flaširane vode?

Uz Tomaševića su govorili Lidija Runko Luttenberger, s Filozofskog fakulteta u Rijeci, i redatelj Dario Juričan.

Poruka u boci

Poruka u boci nova je analiza javne politike koncesija za crpljenje vode radi flaširanja koju je izradio Institut za političku ekologiju u suradnji sa Zelenom akcijom, a u sklopu projekta INTRA WASP – Povećanje transparentnosti u upravljanju vodnim i prostornim resursima.

“… [P]rihodi domaće industrije flaširane vode procjenjuju se na oko milijardu kuna godišnje. Uvoz flaširane vode u Hrvatsku je zanemariv te dominiraju domaći proizvođači, a među njima Jamnica koja prema količini zahvaćene vode ima udio od oko 70% proizvodnje flaširane vode u zemlji, od čega oko 75% proda na domaćem tržištu, a 25% izvozi. Ostali domaći proizvođači posluju sa skromnom dobiti ili čak gubitkom, no Jamnica je zahvaljujući poslovanju s flaširanom vodom jedno od najprofitabilnijih poduzeća u Hrvatskoj. S obzirom na navedeno, jasno je da ima mjesta za povećanje koncesijske naknade, a to je i opravdano iz ekoloških razloga radi smanjenja potrošnje flaširane vode prema kojoj je Hrvatska na 12. mjestu u svijetu unatoč kvalitetnoj i do 1000 puta jeftinijoj vodi iz javne vodoopskrbe.”

Cijeli dokument možete naći ovdje.

Javno je dobro! Demokratizacijom protiv privatizacije javnih usluga

Pozivamo vas na konferenciju “Javno je dobro! Demokratizacijom protiv privatizacije javnih usluga”, koja će se održati 25.11. od 11 sati u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva, u organizaciji IPE-a te u suradnji s platformom Ne damo naše i GEF-om.

Privatizacija javnih usluga je trend koji je u zemljama EU počeo 1980-ih nakon neoliberalnog zaokreta. U mnogim državama EU su bile privatizirane razne javne usluge uključujući one koje su vezane uz javnu infrastrukturu i upravljanje prirodnim resursima kao što su voda, energija, otpad i transport. Takve privatizacije su se dogodile kroz uključivanje privatnog sektora u pružanje javnih usluga kroz dugoročne koncesije, javno-privatna partnerstva, poduzeća mješovitog vlasništva ili direktnu privatizaciju javnih poduzeća koja su pružala javne usluge. U zadnje vrijeme trend u EU zemljama je rekomunalizacija tj. vraćanje javnih usluga u javni sektor. Tome je tako jer je pružanje tih usluga od strane privatnog sektora u posljednjih nekoliko desetljeća često dovodilo do povećanja cijene, podinvestiranja, lošeg održavanja infrastrukture i smanjenja kvalitete usluge. Procesi rekomunalizacije su ponekad doveli do demokratizacije javnih usluga kroz eksperimente participativnog upravljanja i uključivanja raznih društvenih grupa u nadzor i upravljanje javnim poduzećima i institucijama koje pružaju te usluge. Svrha demokratizacije je osiguravanje društvene protuteže političkoj stranačkoj kontroli javnih poduzeća i institucija te osiguravanje široke demokratske definicije javnog interesa koji bi trebala slijediti. Iako su već učinjeni neki koraci prema liberalizaciji tržišta u nekim sektorima, Hrvatska je još uvijek jedna od rijetkih zemalja članica EU u kojima su usluge vodoopskrbe, odvodnje, električne energije, grijanja, plina, otpada, željeznica i autocesta pružane isključivo ili uglavnom od strane javnog sektora. Unatoč tome, zbog mjera štednje i neoliberalne ideologije sve je veći pritisak da se privatiziraju ove javne usluge u Hrvatskoj. Na ovom seminaru želimo analizirati i raspraviti slučajeve privatizacije, ali i rekomunalizacije u zemljama EU. Pored toga, želimo ukazati da Hrvatska ne mora ponavljati greške koje su već napravile zemlje EU, već može odmah krenuti putem demokratizacije javnih usluga koja garantira ostvarivanje javnog interesa uz povećanu transparentnost i kvalitetu usluga, a sprečava privatizaciju koju sve više zagovaraju nezadovoljni građani kao korisnici usluga.
 


PROGRAM

11:00 – 13:00 – Trendovi u privatizaciji, rekomunalizaciji i demokratizaciji javnih usluga u zemljama EU
– Moderator: Tomislav Tomašević, Institut za političku ekologiju
• Satoko Kishimoto, Transnacionalni institut (TNI), Amsterdam
• Emanuele Lobina, PSIRU, Sveučilište Greenwich, London
• Andreas Karitzis, Nicos Poulantzas Institut, Atena

13:00 – 14:00 – Ručak

14:00 – 16:00 – Perspektive privatizacije i demokratizacije vodnih, željezničkih, cestovnih i drugih javnih usluga u Hrvatskoj
– Moderator: Antun Sevšek, Pravo na grad
• Enes Ćerimagić, Zelena akcija
• Iva Marčetić, Pravo na grad
• Vedran Horvat, Institut za političku ekologiju

Ova aktivnost je podržana od strane Zaklade Heinrich Böll te Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.