
Odrast
Odrast označava i društveni pokret i pojmovni okvir u kojem se repolitizira rasprava o razvoju, trenutno prezasićena idiomom ekonomizma. Pokret i teorija odrasta pokušaj su reinterpretacije fundamentalno neodržive pozicije suvremenog društva, te poziv na izgradnju imaginarija i konceptualnog okvira prikladnog za radikalni zaokret prema održivosti. Radi se o održivosti u fizičkom i društvenom smislu; ne samo održivosti koja daje dovoljno energije i hrane za sve ljude na planeti, već održivosti koja opisuje život vrijedan življenja za sve.
Pod pojmom odrast okupila se već značajna znanstvena i aktivistička produkcija istraživanja tema kao što su ograničenje ekonomskog rasta, alternative modernizacijskoj teoriji razvoja, produbljivanje demokracije, društvena uloga znanosti i tehnologije, nužnost napuštanja kapitalizma te dizajn institucijskih inovacija, poput minimalnog zajamčenog dohotka, solidarne ekonomije ili alternativnih valuta.
Klimatska pravda
IPE klimatskim promjenama kao najvažnijem okolišnom problemu pristupa kroz društvene naočale. Kao i drugi oblici okolišne promjene, i klimatske promjene povećavaju društvene nejednakosti, i globalno i u pojedinim državama, što dalje utječe na odnose moći u društvu. Iz perspektive klimatske pravde posebna pažnja usmjerava se na činjenicu da će siromašni i marginalizirani, koji su najmanje doprinijeli stvaranju tog problema, podnijeti najveći teret, i to bez potrebnih resursa da se s njim nose.
Održivost
„Održivost“ je širok krovni pojam za razne strategije koje se razvijaju za izbjegavanje klimatskog kolapsa. Pokušavamo pristupiti održivosti kroz interdisciplinarnu perspektivu ukorijenjenu u europskoj polu-periferiji.
Energetska tranzicija
Samo ekološki čista i društveno pravedna energija u rukama ili pod kontrolom građana može dugoročno biti sigurna energija. Hrvatska i dalje pripada skupini zemalja istočne Europe koje zakazuju u ekološkoj tranziciji i ima jedan od karbonski najintenzivnijih BDP-a te istovremeno nedovoljno iskorišten potencijal obnovljivih izvora energije.

Demokratizacija javnih usluga
Javne usluge poput vodoopskrbe, električne energije i transporta ključne su za ekološku održivost, ali i socijalnu uključenost građana. Te usluge često pružaju neefikasna i korumpirana javna poduzeća i ustanove koje su u potpunosti pod kontrolom političkih stranaka te uglavnom služe partikularnim, a ne javnim interesima. Kao alternativu brojni akteri zagovaraju privatizaciju kroz direktnu prodaju javnih poduzeća, koncesije ili javno-privatna partnerstva, no u tom slučaju privatna poduzeća dobivaju monopol putem kojeg pokušavaju maksimizirati profit nauštrb javnih interesa.
IPE istražuje modele demokratizacije javnih usluga kako bi se ispravili nedostaci javnog upravljanja a spriječila privatizacija javnih usluga. Takvi modeli uključuju različite oblike transparentnosti i participativne demokracije, kako bi razni društveni akteri poput korisnika i radnika, a ne samo predstavnici političkih stranaka, nadzirali javna poduzeća i ustanove u ispunjavanju javnih interesa.
Zajednička dobra
Zajednička dobra predstavljaju model upravljanja prirodnim i društvenim dobrima od strane zajednice korisnika nasuprot upravljanja kroz tržište i upravljanja od strane države. Širom svijeta, kroz povijest i danas, postoje brojni primjeri takvog modela upravljanja jezerima, šumama, pašnjacima, lukama, zgradama, parkovima, vrtovima, digitalnim encikopedijama i računalnim programima. Institucije koje su zajednice korisnika ustrojile osiguravaju pravedan pristup resursu, kolektivnu kontrolu upravljanja resursom te održivo korištenje resursa. IPE istražuje i popularizira postojeće modele upravljanja zajedničkim dobrima te predlaže nove modele zajedničkog upravljanja resursima kako bi se osigurala ekološka održivost i društvena pravednost.
Upravljanje resursima
Ovo područje IPE promatra i u kontekstu ekološke održivosti i perspektive demokratizacije. Upravljanje resursima pozicionira u kontekst ekonomije unutar planetarnih granica i ekoloških limita. Uz to, primarno se fokusira na pitanje javnog vlasništva i sudioničkog modela upravljanja prirodnim resursima, javnom infrastrukturom, zajedničkim dobrima i javnim uslugama.
Municipalizam
Municipalizam znači političku i ekonomsku demokratizaciju na lokalnoj razini. Municipalističke platforme žele usmjeriti dio energije progresivnih društvenih pokreta u političke organizacije koje se kandidiraju za izbore. Cilj im je također služiti kao pokretač daljnje demokratizacije institucija stvaranjem izravnih i participativnih modela demokracije za stanovnike gradova i mjesta. Namjera im je premostiti probleme institucionalne politike ne samo preusmjeravanjem prosvjedne energije s ulica u formalne političke institucije, nego stvaranjem dvostrukog političkog fronta koji je najbolje opisati kao “jednom nogom u institucijama i s tisuću na ulici”.