Energetske zajednice građana moraju biti najsvjetlija točka naše stvarnosti zbog svih koristi povrh same proizvedene energije i društvene kohezije koje donose lokalnim sredinama. One su jedan od ključnih alata kroz koje se građani izravno aktiviraju u energetskoj tranziciji čime jačaju sigurnost opskrbe energijom, lokalnu otpornost i lokalni ekonomski i gospodarski razvoj. U krizna vremena to je posebno važno, naoružati se dobrom energijom.
Ključne su to poruke konferencije Dobra energija, treće po redu, koja se održala 23. listopada u organizaciji Zelene energetske zadruge i uz podršku Instituta za političku ekologiju, udruge Terra Hub i Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu (FES).
Vedran Horvat predstavio je projekt Fast Forward Action / Ubrzanje za energetske zajednice te moderirao panel raspravu Što nam je potrebno za proširenje, replikaciju i ubrzanje građanske energije u JI Europi?
Kako energetske zajednice funkcioniraju u praksi na području JI Europe, razgovaralo se otvoreno i izravno, kroz predstavljanja primjera i panel diskusije, ali i u slobodnom formatu na konferenciji u kojoj su sudjelovale energetske zajednice, projekti i inicijative iz regije. Razmjenjivala su se iskustva, kako dobra, tako i ona izazovna, od Sončne zadruge iz Slovenije, preko Elektropionira i Magdon energetske stambene zajednice iz Srbije do pilot inicijativa zajednica obnovljive energije javnih ustanova iz Kaknja, Modriče i Mostara. Predstavile su se i hrvatske energetske zajednice – Apsyrtides s Cresa, SAVA, energetska zajednica Sjevernog Jadrana, križevački KLIK i zadruga ZEZ Sunce.
Pozitivna iskustva potpornih mehanizama i aktivnosti na nacionalnoj razini kao i modele koji pokazuju da se može, čuli smo također iz Slovenije, Češke i Austrije. Ono što bi, da imaju čarobni štapić, glavni akteri građanske energije u regiji voljeli vidjeti u praksi, može se sažeti u ovih pet točaka zajedničke vizije:
- Udruživanje građana u istoj zgradi ili kvartu u energetsku zajednicu treba biti jednostavno, omogućeno putem weba ili aplikacije u samo nekoliko klikova kao što to sada funkcionira u Austriji.
- Dijeljenje viškova energije među članovima zajednice treba biti omogućeno u praksi, a ne samo na papiru i treba biti ekonomski smisleno. Centraliziran tehnički sustav obračuna dijeljenja energije uspješno je uvela Češka.
- Javne krovove treba staviti u funkciju sa solarnim elektranama u koje ulažu i energiju dijele građani, slično kao što sada postoje sheme javnih gradskih vrtova, primjere imamo u Sloveniji i Austriji.
- Za građane koji su u riziku ili žive u energetskom siromaštvu treba odrediti kvotu dijeljenja/dostupne energije koju će dobivati od energetskih zajednica. Jedan od dobrih primjera je u Brixtonu.
- Primjerom Irske, za energetske zajednice tj. male igrače na tržištu treba odrediti kvotu kapaciteta na mreži kako ih ne bi „pojeli“ veliki proizvođači koji zakupljuju velike mrežne kapacitete.
Krajnje je vrijeme da sustav podrži građane koji žele dijeliti energiju
U Hrvatskoj, građani ali i poduzetnici kao tržišni akteri spremni su dijeliti znanje i iskustvo, a mnogi već aktivno sudjeluju u energetskim zajednicama. Forum energetskih zajednica danas okuplja 17 inicijativa s više od 250 članova, dok je više od 1.000 građana već izrazilo interes za dijeljenje energije. Sve ovo potvrđuje da postoji stvaran potencijal i spremnost za rast tržišta zajedničkih elektrana.
Konferenciju su financijski podržali Njemačka savezna zaklada za zaštitu okoliša (DBU), Europska klimatska fondacija (ECF), FES-Zagreb i EU LIFE program.